Popularni recepti

Hidrantna krema
Zdravlje

Hidratantna krema za lice tokom letnjeg perioda

1.1kpogleda

Oaza osveženja: Zašto je hidratantna krema za lice neophodna tokom letnjeg perioda?

U letnjim mesecima, dok Sunce plamti na nebu i temperature se penju, naša koža se suočava sa izazovima koje donosi toplije vreme. Međutim, postoji tajna formula koja će vam pomoći da održite svoju kožu hidriranom, sjajnom i zaštićenom tokom cele sezone – hidratantna krema za lice.

HidratacijaHidrantna krema hidrira kozu

Toplota i Sunce tokom letnjih meseci mogu izazvati dehidraciju kože, što može dovesti do suvoće, perutanja i nelagode. Upravo tu ulogu preuzima hidratantna krema za lice, koja je ključni igrač u održavanju hidratacije tokom letnjeg perioda.

Hidratantna krema deluje kao štit koji privlači vlagu u gornje slojeve kože i sprečava njen gubitak. Bogata važnim sastojcima, hidratantna krema pruža dubinsku hidrataciju koja se zadržava tokom celog dana. Ovi sastojci vežu vlagu i formiraju zaštitni sloj na koži, sprečavajući isparavanje vode i održavajući kožu hidriranom, mekom i glatkom. Kada koža dehidrira, postaje osetljiva i sklonija iritacijama.

Hidratantna krema obnavlja kožnu barijeru koja se narušava usled dehidracije, čime se očuvava integritet kože. Osim toga, hidratantna krema umiruje kožu, smanjuje crvenilo i iritacije koje mogu biti prisutne tokom letnjih meseci. Jedna od ključnih prednosti hidratantne kreme za lice tokom leta je njena laka tekstura koja se brzo upija, ne ostavljajući osećaj težine ili masnoće na koži. Ovo je posebno važno jer većina ljudi preferira lagane proizvode tokom leta koji neće otežati kožu ili izazvati pojavu neželjenog sjaja.

Štiti od štetnih UV zrakaHidrantna krema sa SPF faktorom

Ultraljubičasti (UV) zraci mogu biti štetni za našu kožu, posebno tokom letnjeg perioda kada su intenzitet sunca i izlaganje duže.

Hidratantne kreme sa SPF (Sun Protection Factor) formulama su sjajan način da zaštitite kožu od ovih štetnih UV zraka. SPF je mera koja označava koliko dugo će krema pružiti zaštitu od UVB zraka, koji su odgovorni za opekotine na koži. Na primer, ako koristite hidratantnu kremu sa SPF 30, to znači da će vam trebati 30 puta više vremena da dobijete opekotine nego bez kreme.

Ultraljubičasti zraci su odgovorni za produbljivanje bora, gubitak elastičnosti kože i pojavu tamnih mrlja. Hidratantne kreme sa SPF formulama pružaju zaštitu od ultraljubičastih zraka, smanjujući rizik od preranog starenja kože i održavajući je mladolikom i zdravom. UV zraci mogu izazvati prekomernu proizvodnju melanina, što dovodi do pojave hiperpigmentacije ili tamnih mrlja na koži. Hidratantne kreme sa SPF formulama pomažu u sprečavanju ovog problema tako što blokiraju UVA zrake i smanjuju rizik od neujednačene pigmentacije. Hidratantne kreme sa SPF formulama mogu pružiti zaštitu od UV zraka, ali je potrebno pravilno naneti dovoljnu količinu proizvoda kako bi se postigla efikasna zaštita. Preporučuje se nanošenje dovoljne količine kreme na celo lice i vrat 15-30 minuta pre izlaska na sunce, i ponavljanje nanošenja svaka dva sata ili nakon plivanja ili znojenja.

Smanjuje vidljivost poraProsirene pore

Hidratantna krema bez ulja može pomoći u smanjenju proširenih pora.

Masna koža ima tendenciju da luči više sebuma, prirodnog ulja kože, što može dovesti do začepljenja pora i pojave mitesera ili akni. Kada su pore začepljene, izgledaju veće i izraženije. Takođe, višak sebuma može oksidirati na koži, što dodatno može izazvati začepljenje pora i pogoršati izgled kože. Hidratantna krema sa laganim, matirajućim efektom formulirana je tako da hidrira kožu bez dodatnog opterećenja masnim uljima. Ove kreme često sadrže sastojke koji apsorbuju višak sebuma i smanjuju sjaj na koži.

Hidratantna krema:pravilno nanošenje

Pre nanošenja hidratantne kreme, važno je pravilno pripremiti kožu.

  1. Operite lice blagim čistačem koji odgovara vašem tipu kože i temeljno isperite vodom. Nežno tapkajte kožu suvim čistim peškirom, bez trljanja, kako biste izbegli iritaciju.
  2. Izaberite hidratantnu kremu koja je prilagođena vašem tipu kože i potrebama. Ako imate masnu kožu, možete se odlučiti za hidrantnu kremu bez ulja ili sa matirajućim efektom. Za suvu kožu, možete birati bogatije formule sa hranljivim sastojcima poput hijaluronske kiseline ili glicerina.
  3. Uzmite odgovarajuću količinu hidratantnu kremu. Obično je dovoljno naneti količinu veličine graška ili manje, mada možete prilagoditi količinu prema potrebi. Važno je da ne nanosite previše kreme kako biste izbegli osećaj težine ili masnoće na koži.
  4. Nanesite hidratantnu kremu na lice i vrat nežnim pokretima prstiju. Počnite od sredine lica i lagano masirajte kremu prema spolja, koristeći kružne pokrete. Obratite pažnju na područja koja su posebno suva ili dehidrirana, kao što su obrazi ili čelo.
  5. Nakon nanošenja kreme, lagano tapkajte po licu vrhovima prstiju kako biste poboljšali apsorpciju kreme. Ovo takođe može pomoći da se poboljša cirkulacija kože.
  6. Ako koristite dodatne proizvode za negu kože, kao što su serumi ili SPF krema, sačekajte nekoliko minuta da se hidratantna krema upije pre nanošenja tih proizvoda. Ovo omogućava da hidrantna krema pruži hidrataciju i stvori zaštitni sloj na koži pre dodavanja drugih proizvoda.

Komedogeni i nekomedogeni sastojci kremeMasna koza

Kada je u pitanju nega kože, često se susrećemo sa terminima “komedogeni” i “nekomedogeni”. Ali šta zapravo znače ovi termini i kako utiču na našu kožu?

Kada birate kozmetičke proizvode, posebno hidratantne kreme ili proizvode za negu lica, korisno je proveriti da li su označeni kao “non-comedogenic” ili “nekomedogeni”. To znači da su formulirani da ne začepljuju pore i mogu biti pogodni za ljude sa sklonošću ka aknama ili osetljivom kožom.

Komedogeni sastojci su oni koji imaju tendenciju začepljivanja pora kože, što može dovesti do pojave akni, mitesera i drugih nepravilnosti na koži. Kada su pore začepljene, sebum (prirodno ulje kože), mrtve ćelije kože i druge nečistoće se zadržavaju, stvarajući povoljno okruženje za razvoj bakterija i upalu. Sastojci koji su često povezani sa komedogenošću uključuju teška, masna ulja (poput kokosovog ulja), mineralna ulja, lanolin i neki emulgatori.

S druge strane, nekomedogeni sastojci su oni koji neće začepiti pore i neće izazvati pojavu akni ili mitesera. Ovi sastojci su formulirani tako da pruže hidrataciju, negu ili druge benefite koži, ali bez rizika od začepljenja pora. Nekomedogeni sastojci su obično lakši, brzo se upijaju u kožu i imaju laganu teksturu. Oni mogu uključivati vodene baze, gelove, lagana ulja (kao što su ulje jojobe ili šipka).Ovi sastojci pružaju hidrataciju, negu i zaštitu koži, ali ne opterećuju pore i ne izazivaju nastanak akni.

 

ostavite odgovor