Popularni recepti

mlecni proizvodi
Hrana

Kazein i kalcijum u mlečnim proizvodima

1.1kpogleda

Kravlje mleko

Mleko i kalcijummlecni proizvodi

Tradicionalno, mleko i mlečni proizvodi su smatrani najboljim izvorom kalcijuma. Međutim, istraživanja pokazuju da biljni izvori kalcijuma mogu imati značajne prednosti u odnosu na mlečne proizvode.

Kalcijum koji se nalazi u mleku potiče iz hrane koju životinje konzumiraju. Na primer, krave koje se hrane biljkama apsorbuju kalcijum iz tih biljaka. Kada biljke rastu, one apsorbuju minerale iz zemljišta, uključujući kalcijum. Kada životinje pojedu te biljke, kalcijum se prenosi u njihov organizam. Dakle, kroz lanac ishrane, kalcijum se prenosi iz zemljišta, u biljke, pa u životinje, i na kraju završava u mleku. Ovaj proces omogućava da mleko bude bogato kalcijumom, što ga čini važnim izvorom ovog minerala u ishrani.

Međutim, zelene biljke poput kelja, spanaća i brokolija imaju viši sadržaj kalcijuma, nego samo mleko. Ovi biljni izvori takođe sadrže optimalan odnos kalcijuma i fosfora, što je ključno za efikasnu apsorpciju kalcijuma u organizmu. Takođe, biljni izvori kalcijuma ne utiču negativno na pH vrednost organizma, za razliku od mlečnih proizvoda. Mleko i mlečni proizvodi imaju visok sadržaj zasićenih masti i mogu povećati nivo kiselosti u organizmu. Kada je organizam previše kiseo, telo mora da izvuče minerale poput kalcijuma iz kostiju kako bi povratio ravnotežu. Ovo može dovesti do smanjenja gustine kostiju i povećanog rizika od preloma.

Kazein u mleku

Kazein, protein prisutan u mleku, igra važnu ulogu u ishrani, pružajući esencijalne aminokiseline i minerale. Međutim, nakon treće godine života, neki ljudi mogu imati probleme sa varenjem kazeina, što može dovesti do različitih zdravstvenih problema.

Kazein je sporije rastvorljiv zbog svoje specifične strukture i načina na koji se ponaša u vodenom okruženju, znači da se duže vari. On formira gel u želudcu koji usporava njegovo varenje. Ovaj gel omogućava postepeno oslobađanje aminokiselina u crevima tokom dužeg perioda, što dovodi do sporije i dugotrajnije apsorpcije aminokiselina. Zbog ovog sporijeg varenja, kazein se često preporučuje kao hrana pre spavanja, jer može pružiti stabilan izvor aminokiselina tokom noći.

U slučaju nedovoljno svarenog kazeina, peptidi mogu ući u krvotok. Kada je kazein samo delimično svaren u formi kratkih peptida umesto potpuno razložen u pojedinačne aminokiseline, ti peptidi mogu proći kroz crevnu barijeru i ući u krvotok. Ovo se može dogoditi ako proces varenja nije efikasan ili ako postoji neka vrsta osetljivosti na kazein. Kada peptidi kazeina dospeju u krvotok, mogu biti prepoznati kao strani proteini od strane imunološkog sistema, što može dovesti do imunoloških reakcija i alergijskih simptoma kod nekih ljudi. Ovi simptomi mogu uključivati svrab, crvenilo kože, oticanje i probavne smetnje.

Sirevi

Tvrdi sirevimlecni proizvodi

Uopšteno gledano, tvrdi sirevi obično imaju veći sadržaj natrijuma i kazeina u poređenju sa mekim sirevima.

Tvrdi sirevi, poput Parmezana ili Čedara, imaju manji udeo vode u odnosu na meke sireve, što rezultira koncentrovanijim sadržajem nutrijenata po jedinici mase. Kako  tvrdi sirevi obično duže zriju i fermentišu, procesi koji doprinose koncentraciji nutrijenata, natrijum i kazein mogu biti više koncentrisani u završnom proizvodu.

Tvrdi sirevi poput Parmezana i Romana sadrže kazein, protein koji je važan za njihovu strukturu i teksturu. Postoje dve glavne varijante kazeina, poznate kao a1 beta-kazein i a2 beta-kazein. Smatra se da neki ljudi mogu imati lakšu probavu kazeina A2 u poređenju sa kazeinom A1, iako su potrebna dodatna istraživanja da bi se potvrdila ova tvrdnja.

Parmezan i Romano su  tvrdi sirevi, ali se razlikuju u načinu proizvodnje, sastavu i ukusu. Kada je reč o kazeinu, Parmezan se obično pravi od kravljeg mleka koje sadrži kazein A1. S druge strane, Romano se tradicionalno pravi od ovčjeg mleka, koji sadrži više kazeina A2. Pa bi u tom slučaju Romano sir bio bolja opcija.

Jogurt i kefirmlecni proizvodi

Fermentisani mlečni proizvodi poput jogurta i kefira mogu imati pozitivan uticaj na zdravlje, posebno za ljude koji su osetljivi na mlečne proizvode.

Tokom fermentacije, mikroorganizmi konzumiraju laktozu i delimično razgrađuju proteine, što rezultira proizvodima koji su manje inflamatorni za mnoge ljude. Ovo može pomoći u smanjenju nivoa inflamacije ili upalnih reakcija koje neki ljudi mogu doživeti nakon konzumiranja mlečnih proizvoda. Jogurt i kefir mogu biti lakše svarljivi i manje iritirajući za digestivni sistem.

Kada je reč o probiotskim jogurtima, oni sadrže dodate bakterijske kulture koje mogu imati dodatne koristi za zdravlje. Konzumiranje probiotskih jogurta može biti korisno za podršku zdravom varenju i imunološkom sistemu.

Kozije mleko i sirevikozije mleko

Iako je manje popularno od kravljeg mleka, kozije mleko pokazuje se kao pravo blago iz prirode, naročito kada je u pitanju frakcija A2 beta-kazeina koja ima izuzetno povoljne efekte na ljudsko zdravlje.

Hipoalergijska svojstva kozijeg mleka i njegove frakcije A2 beta-kazeina predstavljaju važan faktor za mnoge ljude koji su osetljivi na proteine mleka. Kozije mleko se smatra manje alergenim od kravljeg mleka, što ga čini atraktivnom alternativom za one koji imaju problema sa tolerancijom kravljeg mleka. Hipoalergijska svojstva kozjeg mleka mogu se delimično pripisati njegovom sastavu proteina, posebno količini i strukturi kazeina. Kozije mleko sadrži više proteina A2 beta-kazeina u poređenju sa kravljim mlekom, a ovaj protein se smatra lakše svarljivim i manje alergenim od A1 beta-kazeina koji se može naći u kravljem mleku.

Jedan od najistaknutijih proizvoda je meki koziji sir, koji se ističe svojim jedinstvenim ukusom i korisnim svojstvima za zdravlje. Meki koziji sir je poznat po svojoj bogatoj i kremastoj teksturi, koja može biti posebno privlačna za ljubitelje sira.

Zahvaljujući svojim svojstvima, meki koziji sir ili kozije mleko može biti odlična alternativa za one koji traže zdraviju opciju u ishrani.

ostavite odgovor