
Prehlada i grip: zašto antibiotik nije rešenje i kada ipak jeste
Kada temperatura napolju padne, kod kuće počinje poznata scena: curi nos, grebe grlo, telo boli – i neko neizbežno pita: „Da nemamo neki antibiotik u ormariću?“ To pitanje nije retko. U istraživanju Svetske zdravstvene organizacije u Evropi, ljudi koji su uzimali antibiotike kao razlog su najčešće navodili prehladu, bol u grlu, kašalj i simptome nalik gripu – upravo tegobe koje uglavnom izazivaju virusi (SZO/Evropa).
U ovom tekstu objašnjavamo kako da razlikujete prehladu, grip i bakterijsku infekciju, zašto antibiotik kod virusa ne pomaže i kada je ipak potreban.
Prehlada, grip ili bakterijska infekcija?
| Prehlada | Grip | Bakterijska infekcija | |
|---|---|---|---|
| Uzročnik | virus | virus gripa | bakterija |
| Početak | postepeno, tokom 1–2 dana | naglo, „preko noći“ | često posle virusne infekcije ili samostalno |
| Glavni simptomi | curenje nosa, kijanje, blago grebanje grla | visoka temperatura, bolovi u mišićima, jeza, iscrpljenost | zavisi od mesta: jak bol u grlu bez kašlja, bol u uhu, bol i pritisak u sinusima, kašalj sa visokom temperaturom |
| Antibiotik pomaže? | ne | ne | da, ako ga propiše lekar |
Većina ljudi sa prehladom ili gripom oporavi se sama za sedam do deset dana, iako umor posle gripa ume da potraje duže.
Zašto antibiotik ne deluje na viruse
Antibiotici napadaju delove koje imaju samo bakterije, poput ćelijskog zida. Virusi te delove nemaju – oni se umnožavaju unutar naših ćelija. Zato antibiotik kod prehlade ili gripa ne skraćuje bolest, ne snižava temperaturu i ne sprečava širenje virusa. Svetska zdravstvena organizacija upozorava da se antibiotici ne smeju koristiti protiv virusnih infekcija kao što su prehlada i grip, ali da se to i dalje često dešava (SZO).
Štetu, s druge strane, može da napravi. Antibiotik nosi rizik od neželjenih efekata – proliva, mučnine, alergijskih reakcija – a svaka nepotrebna upotreba doprinosi otpornosti bakterija. Tada antibiotik ne deluje ni kada je zaista potreban.
Česti mitovi

- „Zelena slina znači da treba antibiotik.“ Ne znači. Boja sluzi menja se i kod običnih virusnih infekcija.
- „Antibiotik za svaki slučaj, da se ne zakomplikuje.“ Antibiotik ne sprečava komplikacije virusne infekcije, a izlaže vas nepotrebnim neželjenim efektima.
- „Prošli put mi je pomogao.“ Verovatno biste ozdravili i bez njega – prehlada prolazi sama.
Kada je antibiotik ipak potreban
Ponekad se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska, a nekad bakterija napadne od samog početka. Tada je antibiotik pravi lek – ali odluku donosi lekar, često uz bris grla, analizu krvi ili pregled pluća. Najčešći primeri su:
- streptokokna upala grla – jak bol u grlu, visoka temperatura, otečeni krajnici, obično bez kašlja i curenja nosa;
- bakterijska upala sinusa – tegobe traju duže od deset dana ili se pogoršaju posle prvobitnog poboljšanja;
- upala pluća – visoka temperatura, kašalj, otežano disanje;
- pojedine upale uha, posebno kod dece.
Lekar bira i koji antibiotik, jer različiti antibiotici deluju na različite bakterije. Više o pojedinim lekovima pročitajte u našim tekstovima o antibioticima, na primer o ciprofloksacinu.
Kada odmah kod lekara
Javite se lekaru ako primetite:
- otežano disanje ili bol u grudima;
- temperaturu iznad 39 °C koja traje duže od tri dana, ili se vrati posle poboljšanja;
- simptome koji traju duže od deset dana;
- zbunjenost, jaku pospanost ili znake dehidratacije;
- tegobe kod male dece, trudnica, starijih osoba i hroničnih bolesnika – kod njih ne čekajte.

Šta zaista pomaže kod prehlade i gripa
Kod virusne infekcije cilj je da olakšate simptome dok imunitet ne odradi svoje:
- odmor – telu treba energija za borbu protiv virusa;
- dosta tečnosti – voda, topli čajevi, supa;
- lekovi protiv temperature i bolova, poput paracetamola ili ibuprofena, uz poštovanje uputstva;
- med za ublažavanje kašlja – ali nikako deci mlađoj od godinu dana;
- ispiranje grla mlakom slanom vodom i fiziološki rastvor za nos;
- provetravanje i ne previše suv vazduh u prostoriji.
Kod gripa, osobama sa povećanim rizikom lekar može da propiše antivirusni lek, koji najbolje deluje ako se počne rano. Najbolja zaštita je i dalje vakcina protiv gripa, koja se svake jeseni može primiti u domovima zdravlja.
Zašto ne treba piti antibiotik koji je ostao u ormariću
Ostatak antibiotika od prošle bolesti nije bezazlena prečica. Možda nije pravi lek za ovu infekciju, količina verovatno nije dovoljna za ceo tretman, a rok

trajanja je možda istekao. Ako vam lekar propiše antibiotik, pijte ga tačno onako kako je propisano – u isto vreme, u propisanoj dozi i onoliko dana koliko je rečeno – i ne delite ga sa drugima.
Za kraj
Prehlada i grip su neprijatni, ali kod većine ljudi prolaze sami, uz odmor, tečnost i malo strpljenja. Antibiotik je dragocen lek – baš zato ga čuvamo za situacije kada je zaista potreban. Ako niste sigurni šta vam je, ili simptomi ne prolaze, obratite se lekaru umesto ormariću.
Čuvajte se ove zime i budite zdraviji!
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.




